Dani komunikacija u posljednjih šest godina postali su jedno od najvažnijih strukovnih događanja u Hrvatskoj za sve profesionalce koji se bave tržišnim komuniciranjem. U okviru ovogodišnjeg izdanja posvećenog odnosu kreativnosti i tehnologije, rovinjski Lone tijekom tri dana festivala pohodile su horde komunikacijskih profesionalaca i onih koji će to tek postati u želji da saznaju više o ključnim temama sadašnjosti, ali i budućnosti komunikacijske industrije. Tehnološki naglasak ovogodišnjeg izdanja usmjerio je razgovor na u hrvatskom svijetu komunikacija manje diskutirane, ali sve aktualnije teme kao što su botovi, umjetna inteligencija, VR i zaštita podataka.
Uz najzvučnija imena poput Brada Parscalea, voditelja kontroverzne Trumpove predsjedničke kampanje i Susan Bennett, glasa iPhoneove Siri, Dani komunikacija uspjeli su okupiti šaroliku i zanimljivu listu predavača koji su na svoj način predstavili lice modernog svijeta komunikacija. Brodoto je među njima odabrao svoje favorite.
Da je globalni kreativni direktor Twittera Jayanta Jenkins jedan od onih tipova kojima bivanje cool polazi s lakoćom, postalo je jasno svima okupljenima od trenutka kada se uspeo na kružnu pozornicu impresivne glavne festivalske dvorane. Ipak, logika njegovog predavanja bila je posve suprotna: zašto je izgradnja autentičnog brenda važnija od izgradnje cool brenda? Kako se sve to reflektira u Twitterovoj brending politici? „Kada sam postao kreativni direktor Twittera, za mene je izazov bio ne shvatiti kako učiniti Twitter cool platformom, već kako je učiniti autentičnom.“ Jer, kako kaže Jayanta, i u današnjem svijetu komunikacija vrijedi sljedeće: „Technology is the tool, narrative is the fuel.“ („Tehnologija je sredstvo, a narativ gorivo.“)
Upravo zato je izgradnja narativa brenda jedan od najvećih izazova u komunikacijskoj industriji, a temeljni narativ Twittera bio je nadići ideju da budu cool platforma i umjesto toga pokušati biti najrelevatnija i najautentičnija platforma te prezentirati Twitter kao brend koji pokazuje sve strane, ali ne bira stranu. Jayanta je temeljne principe kojima pristupa poslu kreativnog direktora Twittera oslikao i kroz video isječke Boba Marleyja, Richarda Pryora i Michaela Jacksona, pokazujući da su vjerodostojnost, svježina i empatija puno trajniji i održiviji od jednostavnog nastojanja da izgradimo cool brend. Autentičnost je ta koja postavlja trendove.
Predavanje How Corporations Can Drive Tech For Good Kodija Fostera, stručnjaka za data strategy u medijskom konglomeratu Viacomu, lako je moglo biti preimenovano u predavanje o važnosti društvene odgovornosti u poslovanju. Debata o privatnosti podataka već je duže vrijeme jedna od užarenih tema, a paradoks privatnosti na površinu izvlači neizbježnu istinu da manje podataka nažalost znači i goru, to jest, manje preciznu tehnologiju. Kodi tvrdi da prikupljanje podataka nije inherentno negativno, ali takvo može postati zbog manjka etike u biznisu i zato se medijske kompanije i oglašivačke agencije moraju više uključiti u raspravu o korištenju tehnologije za dobro. Iako su mnoge kompanije Silicijske doline romantizirane kao game changeri današnjeg svijeta, rješenja koja one nude ne odgovaraju na stvarne probleme, već manje neugodnosti s kojima se suočava privilegirana manjina.
Kako onda rješavati stvarne probleme i kako nam prikupljanje i dijeljenje podataka u tome može pomoći? Kodi navodi primjer Viacomove korporativno društvene inicijative Listen u sklopu koje je kreiran jednostavan i anoniman chatbot messaging sustav koji ima za cilj emocionalno osnažiti ovisnike o opijatima i u konačnici ih usmjeriti na traženje pomoći u stvarnom svijetu. Podaci mogu pomoći u detektiranju stvarnih problema – u SAD-u, svakih 19 minuta osoba umre od predoziranja, ali i u rješavanju problema – u ovom slučaju, na temelju svjesno pruženih podataka (koji nisu uključivali osobne podatke poput imena i prezimena), omogućena je personaliziranija komunikacija i efikasnije pružanje podrške ovisnicima ili njihovim najbližima.
Postoje neki predavači koje je teže utrpati u određenu kategoriju poput britanskog ilustratora i samoprozvanog twata Mr Binga koji je izgledni pobjednik u kategoriji najnekonvencionalnijih i najzabavnijih predavača na ovogodišnjim Danima komunikacija sa svojim predavanjem Alternative Ways to Make a Living. Ilustracije Mr Binga objavljivane su u The Washington Postu, Guardianu i The Financial Timesu, ali najpoznatiji je po svom projektu Hate Mail, u kojemu ga nepoznati ljudi plaćaju da im šalje uvredljive i unikatno ilustrirane razglednice. Za tiskanje kolekcije Hate Maila, Mr Bingo je pokrenuo i crowdfunding kampanju na platformi Kickstarter kojom je prikupio traženih 35.000 funti u samo 9 sati, a u konačnici i 100.000 funti više od traženog iznosa.
Transparentnost i izravnost crowdfundinga toliko su mu se svidjeli da se odlučio otisnuti u samostalne vode i u svom radu potpuno osloniti na povratne informacije koje dobiva od svoje publike, što je rezultiralo i nekim prilično bizarnim projektima poput Brexit ručnika i nagog adventskog kalendara. Između salvi smijeha koje je izazvao prezentacijom projekata, predavanje Mr Binga bilo je zapravo i odličan uvod u crowdfunding za početnike na kojem je odrepao i vlastiti Kickstarter video pitch. „Kada snimate video za Kickstarter, trebate natjerati ljude da vas zavole u prvih deset sekundi, a onda zapravo radite mini reklamu svog projekta i sebe.“, objasnio je, a mi se apsolutno slažemo s njegovim zaključkom.
