Vjerni navijači Hajduka još jednom su poručlili — jesmo! Glasovanje građana za Najdobru kampanju 2016. bilo je neizvjesno i napeto sve do trena kada je udruga Naš Hajduk pozvala svoje članstvo i simpatizere da glasuju. U Brodotou smo u nevjerici pratili kako je u samo par dana kampanja ‘Ili jesmo ili nismo’ prešla 2000 glasova i dosegnula gotovo 50% od ukupnog broja glasova, i to u konkurenciji s 14 drugih kampanja. Usporedbe radi, druga najpopularnija kampanja osvojila je svega 10% glasova. Odmah nam je bilo jasnije kako je kampanja ‘Ili jesmo ili nismo’ uspjela skupiti 4,43 milijuna kuna, čime je dospjela u sam vrh najuspješnijih crowdfunding kampanja u Hrvatskoj. Važnost stvaranja i okupljanja zajednice podržavatelja pokazala se presudnom u ovom primjeru dobre prakse.

Razgovarali smo s Tomislavom Mikulićem, članom udruge Naš Hajduk i voditeljem kampanje, kako bismo doznali više o razlozima njihovog uspjeha i izvukli savjete za druge crowdfundere i fundraisere.

Za početak, opišite nam ukratko ciljeve kampanje "Ili jesmo ili nismo" i kako se ona uklapa u djelovanje Udruge Naš Hajduk?

Cilj kampanje je bio prikupljanje inicijalnih sredstava za otplatu 24,53 posto dionica Hajduka, koliko je udruga otkupila od tvrtke Tommy. U tome smo uspjeli — više od potrebnog jednogodišnjeg iznosa smo skupili u 50 dana akcije. Udruga Naš Hajduk osnovana je s dva isključiva cilja: provođenje demokratskih izbora za članove nadzornog odbora Hajduka te za stjecanje vlasništva nad klubom u ime navijača. Tako da možemo kazati kako je kampanja pokrila samu srž djelovanja Našeg Hajduka.

Jedan od krajnjih ciljeva vaše udruge je vođenje Hajduka po tzv. socios modelu. O čemu se radi i koji su vam klubovi uzori za ovaj upravljački model?

Za dobrim primjera ne treba gledati daleko — najmoćniji klubovi današnjice su u socios modelu: Barcelona, Bayern i Real Madrid. Socios klubovi su oni u kojima navijači imaju pravo biranja bilo upravnog bilo nadzornog odbora, bilo predsjednika kluba, ovisno o zakonskim rješenjima po raznim državama.  U Njemačkoj je i zakonski riješeno da navijači moraju imati nadpolovično upravljačko pravo u klubovima, uz pšar izuzetaka. Ne mogu kazati da smo uzeli baš jedan uzor, više smo prikupili sva socios rješenja i adaptirali ih na legislativnu podlogu u Hrvatskoj.

Vaša udruga se temelji prije svega na volonterskom radu. Možete li nam opisati kako funkcionira organizacija udruge i kako je organizirana sama kampanja?

Udruga ima Upravni odbor s pet članova, ali temelj rada je volonterska mreža s preko 50 ljudi koji a dnevnoj razini sudjeluju u radu. Za komunikaciju koristimo softverska rješenja, a sam rad je timski podjeljen. Svaki tim - pravni, medijski, lektorski - ima svoj dio odgovornosti. Zbog spleta okolnosti i nagle odluke Tommya da prodaje dionice, morali smo brzo reagirati pa smo i samu kampanju organizirali u rekordnom roku. Tih dana smo se naradili, ali krajnji rezultat je pokazao da smo napravili dobar posao. 

Možete li nam ukratko opisati kako je tekao proces doniranja? Koliko ste sredstava prikupili i koliko je ljudi doniralo?

Omogućili smo ljudima da doniraju bilo koji iznos, a imena onih koji su donirali 1.911 kuna ili više naći će se, kao zahvala, na trećem dresu Hajduka, za koji je udruga otkupila pravo dizajna od kluba. Taj iznos nam je i bio cilj prema kojem smo usmjerili kampanju. Svaki donator, i onaj s jednom kunom, dobio je za to zahvalnicu. Ključno je bilo omogućiti što više tehničkih načina donacija, gdje smo u suradnji s većinom domaćih banaka omogućavali ljudima da plate debitnim i kreditnim karticama, moglo se direktno u Odjelu za članstvo uplatiti, običnim uplatnicama, a naši mobilni timovi su išli na desetke lokacija na razne donatorske akcije.

U konačnici je to nakon 50 dana posla dovelo do 4,43 milijuna kuna. Samo onaj najveći iznos koji je jamčio mjesto na trećem dresu je doniralo 2.199 osoba, još je gotovo tisuću bilo manjih donacija. Istaknuo bih da je formalno najmlađi donator bio star – jedan dan.

U izboru Najdobre kampanje dobili ste daleko najveći broj glasova građana. Ovome je sigurno doprinijela privrženost članstva i simpatizera udruge i kluba. Kako komunicirate s članstvom i simpatizerima i na koji način privlačite nove ljude u djelovanje udruge Naš Hajduk?

Ponajprije se na dnevnoj razini koriste klasična komunikacijska sredstva današnjice, dakle društvene mreže, newsletteri, pa čak i priopćenja kada to zahtjeva situacija. Uz to, udruga ima godišnju skupštinu gdje se apsolutno sva pitanja mogu postaviti o djelovanju. Kroz godinu se na terenu, po gradovima Hrvatske, održavaju i tribine, koje su odličan način i za obavještavanje članstva, ali i za njihovu aktivaciju. Pojedinačno gledajući, mi smo udruga s najviše članova koji plaćaju članarinu, niti jedna politička stranka nema toliko članova koji zbilja i plate za to. Tako da nam je baza potencijalnih aktivista i široka i spremna na pomoć. Ovdje bih se zahvalio svima, jer ovo ne bi bilo moguće bez svakog onog člana koji plaća svoju godišnju članarinu.

Koji su vam bili najveći izazovi i prepreke u organizaciji i vođenju kampanje ‘Ili jesmo ili nismo’ i što biste savjetovali drugim organizacijama koje se bave fundraisingom?

Potreba za brzinom. Čitavu kampanju smo faktički u dva tjedna pripremili, što je zbilja bilo naporno i često je isključivalo mogućnost spavanja. U samoj kampanji možda i najveći izazov bila je potreba obrade hrpe podataka o uplatama, a gdje nije smjelo biti pogreške. Savjet — kvalitetna segmentacija potencijalnih donatora na osnovu motiva donacije. U skladu s tim odabir odgovarajućih apela i komunikacijsko inzistiranje na njima. Koristiti marketinške tehnike i alate koji se inače koriste kod komercijalnih kampanja.

Koji su daljnji koraci u ostvarenju ciljeva udruge Naš Hajduk i na koji način im je doprinijela kampanja ‘Ili jesmo ili nismo’?

Sve je jasno, mi idemo dalje s otkupom, slijede nove akcije, nekoliko odličnih i originalnih  ideja smo već razradili u planove, koje ćemo kroz neko vrijeme aktivirati. "Ili jesmo ili nismo" je donijelo malo više od desetine potrebnih sredstava, ali još važnije proširila se baza potencijalnih donatora u nekim budućim projektima. Mi još moramo puno raditi na širenju ideje socios modela i njegovog punog shvaćanja, a ne samo površnog poimanja modela na osnovu sportskih rezultata.  Sad idemo dalje, na krilima optimizma i vjere u naše članove.